Objave za medije

Natrag na Objave za medije

Umjetna bojila i pojačivači okusa u mesnim prerađevinama

Kozmetika bez koje hrana (ne) može

Svakodnevno na policama naših trgovina imamo priliku vidjeti mnoštvo novih i unaprijeđenih proizvoda koje uz novi izgled, nove okuse i mirise često imaju i duži rok trajnosti. Sva ova dostignuća modernog doba nažalost često nisu moguća bez korištenja prehrambenih aditiva koji se, unatoč tome što nemaju neke prehrambene vrijednosti, koriste da bi opravdali očekivanja krajnjeg potrošača, ali i zahtjeve same industrije.

Ipak, i ovdje postoje iznimke te drugačiji i izvorni načini pripreme. Za danas toliko prisutne aditive stoga postoje adekvatne zamjene, nešto skuplje, ali u potpunosti prirodne i neškodljive. Uzmemo li u analizu npr. proizvode mesne industrije o kojima je u posljednje vrijeme bilo mnogo govora u medijima, svi ćemo se složiti da ono što nam prvo kod izbora mesa upada u oči jest njegova boja, a zatim okus i miris.

Prirodni začini pravo su rješenje za zdravu boju proizvoda

U prehrambenoj industriji dopušteno je korištenje sintetičkih, odnosno umjetnih bojila, ali u strogo ograničenim količinama. Međutim za neke od njih istraživanjima je dokazana toksičnost. Znanstvenici sa Sveučilišta u Southhamptonu napravili su niz istraživanja o djelovanju umjetnih boja na ljudski organizam te postavili listu šest nepoželjnih bojila pod nazivom „Southhamptonska šestica“ u koju spadaju: tartazin E102, kinolinsko žuto E104, sunset žuto E110, azorubin E122, košenil crveno A E124 i Allura crvena E129. Odlukom EU parlamenta, ovi aditivi moraju se naglasiti na deklaraciji proizvoda, uz upozorenje da mogu uzrokovati alergijske reakcije, poremećaj aktivnosti i pažnje kod djece, ali i odraslih.

Zbog svega navedenog sintetičke boje u proizvodnji mesa i mesnih proizvoda trebalo bi izbjegavati jer ih u modernoj mesnoj industriji lako zamjenjuju prirodni začini. Crvena boja i očuvanje iste postiže se suhim ili mokrim soljenjem i dodavanjem prirodnih začina koji u konačnici svojim izvornim svojstvima „bojaju“ proizvod (paprika, ružmarin, papar i dr.), a imaju i pozitivan učinak na organizam.

Mislite li da se debljate više nego je potrebno, razmislite o tome kakvu hranu jedete

Uz vizualni dojam, okusi i mirisi hrane osobine su koje nas privlače ili odbijaju. Uz osnovne okuse: slatko, slano, kiselo, gorko i trpko ovdje treba spomenuti i glutaminsku kiselinu koja je nositelj šestog, tzv. Umami okusa. On aktivira probavni sustav i dovodi do pojačavanja apetita te potrebe za određenom hranom. Istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju hranu koja sadrži mononatrijev glutamat (MSG), jedu veće količine te iste hrane, što kao posljedicu ima i veći energetski unos. MSG se u prehrambenoj industriji koristi kao najčešći pojačivač okusa, ali postoje i brojni drugi koji također pojačavaju apetit i mogu stvarati ovisnost.

Na kraju možemo zaključiti da je, unatoč brojnim reklamama i proizvodima koji nas privlače na policama omiljene trgovine, konačan izbor uvijek na nama. Upravo zato, a kako bi bili sigurni da u naš organizam unosimo mesne prerađevine oslobođene suvišnih sastojaka, pomno čitajte deklaracije i obratite pozornost sadrži li određeni proizvod pojačivače okusa i umjetna bojila.

Foto:

Natrag

Komentari (0)

Za komentiranje morate biti prijavljeni!