Objave za medije

Natrag na Objave za medije

Najniža nezaposlenost od 2009. i najniža zaposlenost od 2000. godine

Prema registriranim podacima, u kolovozu je zabilježeno 1 360 845 zaposlenih osoba, 1 617 593 aktivnog stanovništva te 256 748 nezaposlenih osoba. U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom, svi osnovni kontingenti na tržištu rada bili su na nižim razinama, što je jedino kod stanja broja nezaposlenih osoba činjenica s pozitivnim predznakom. Tako je broj nezaposlenih bio niži za 33,1 tisuću, a broj zaposlenih za 13,9 tisuća, što je reduciralo aktivno stanovništvo za 47,1 tisuću. Stoga je i težinu pozitivne činjenice da je broj nezaposlenih osoba bio najniži unatrag šest godina umanjila negativna činjenica da je istodobno broj zaposlenih bio najniži unatrag petnaest godina. Ova kretanja sama po sebi nameću zaključak o značajnom utjecaju drugih čimbenika pri recentnom formiranju pada nezaposlenosti uz samo zapošljavanje i / ili utjecaj činilaca na kontingent aktivnog stanovništva koji je povezan i s nepovoljnim demografskim kretanjima (smanjenje radno sposobnog stanovništva).

Uz to, iako se broj nezaposlenih smanjuje na godišnjoj razini posljednjih sedamnaest mjeseci, uočljivo je kako otupljuje oštrina njegova pada (u kolovozu je zabilježena najblaža godišnja stopa pada od listopada prošle godine), što baš i nije ohrabrujući pokazatelj imajući u vidu i dalje vrlo visoku razinu nezaposlenosti, jednu od najviših u usporedbi s ostalim članicama EU (u kolovozu su veću stopu međunarodno usporedive anketne stope nezaposlenosti imale samo Španjolska i Grčka). Jednako tako, vidljivo je povećanje odmaka od prosjeka EU u posljednjih šest godina, što potvrđuje da su negativni trendovi u Hrvatskoj bili jači nego kod većine članica: u kolovozu 2008. godine stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je iznosila 8 % te je bila viša za samo 0,9 postotnih bodova u odnosu na prosjek EU, a sada je odmak od prosjeka na razini od 6 postotnih bodova sa stopom koja je gotovo udvostručena (15,5 % u kolovozu 2015.). Stoga nam sada treba višak napora i značajnije brža dinamika oporavka samo kako bismo se vratili bliže prosječnoj razini nezaposlenosti u EU, a još povrh toga kako bi je prestigli i svrstali se među članice s ispodprosječnom stopom.

Iako je podatak o nezaposlenosti vrlo bitan, stanje na tržištu rada bolje ilustrira kontingent radne snage i zaposlenih, koji pokazuju značajnije devijacije. Naime, ovakvu apsolutnu razinu registrirane nezaposlenosti (od oko 256 tisuća) kakva je trenutno, imali smo posljednji put zabilježenu u svibnju 2009. godine, a tada su razine zaposlenosti i aktivnosti bile daleko povoljnije: bile su više za oko 149 tisuća osoba. Uz to, umirovljenika je bilo manje za sedamdesetak tisuća te je odnos umirovljenika i osiguranika bio ne baš zanemarivo povoljniji (na 100 umirovljenika je dolazilo 137 osiguranika, a trenutno petnaestak njih manje).

U preostalom dijelu godine ne očekujemo odstupanja od aktualnih kretanja, što bi trebalo rezultirati nešto nižom stopom prosječne registrirane nezaposlenosti i prosječnog broja nezaposlenih, dok će razina prosječne zaposlenosti ipak ostati ispod prošlogodišnje razine.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U kolovozu ove godine zabilježen je pad broja aktivnog stanovništva, kao posljedica pada broja zaposlenih i broja nezaposlenih osoba. Međutim, unatoč padu broja nezaposlenih osoba, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je, po međunarodno usporedivoj metodologiji, s 15,5% treća najviša u EU, odmah nakon Grčke i Španjolske.“

Foto:

Natrag

Komentari (0)

Za komentiranje morate biti prijavljeni!