Ece Temelkuran u novom romanu mijenja stereotipe o ženama

Foto:

ZAGREB, 22. svibnja 2015. - Poznata turska novinarka i književnica Ece Temelkuran gostovala je u petak navečer u Zagrebu, gdje je u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) predstavila hrvatski prijevod svojeg romana "Žene koje pušu u čvorove" u kojemu tematizira položaj žena u islamskom svijetu.

Knjiga je upravo objavljena u izdanju organizatora ZBF-a, Naklade Ljevak i u prijevodu Anđelka Vlašića. Roman je najavljen kao bliskoistočni roman ceste u okolnostima izazvanim Arapskim proljećem. U njemu je prikazano putovanje od Tunisa do Libanona pisano iz ženske perspektive u kojemu autorica sagledava mogućnosti i prava žena u suvremenom islamskom svijetu.

Za formu romana ceste Temelkuran se odlučila jer je željela napisati priču o ženama koje "kreću na put i vraćaju se", istaknula na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

"Čini mi se da je putovanje nešto što obično pripada isključivo muškarcima, da postoji predrasuda da na putovanja kreću samo nesretne žene", kazala je Temelkuran. Tim je romanom htjela izmijeniti upravo taj stereotip, napomenula je.

Život žene najjasniji je pokazatelj politike i društvene situacije u nekoj zemlji, smatra Temelkuran. Brojni događaji koji su u proteklih nekoliko godina potresali područje Bliskog istoka i sjeverne Afrike potaknule su i podržale upravo žene, pa se stoga odlučila prikazati ih iz njihove perspektive.

Njezine su junakinje četiri žene koje su odlučile prijeći pustinju kako bi ubile muškarca koji je jednoj od njih slomio srce. Modelirala ih je prema ženama u arapskome svijetu, no one nikako ne odgovaraju arapskim stereotipima.

Autorica je objasnila kako njezin život uvelike ovisi o ženama – brojnim ženama koje je upoznala i s kojima se sprijateljila diljem svijeta a čiji su životi na ovaj ili onaj način isprepleteni s njezinim. Stoga je ta knjiga dijelom i posveta njima, jer to je knjiga o najdubljoj mogućoj solidarnosti koja veže žene, kazala je.

No, o knjizi se može razmišljanti na puno razina, napomenula je.

"Vrlo je slojevita: možete je čitati kao uzbudljivi roman ceste; na malo dubljem nivou to je roman o odnosima među ženama. Na najdubljoj razini, ta knjiga zapravo govori o dahu: mislim, naime, da žene udišu dah svemu što postoji - svijetu, muškarcima, svojim vezama. Vjerujem da svijetu čaroliju daje upravo taj ženski dah", pojasnila je.

Knjiga je postala bestseler u Turskoj i Njemačkoj.

"Pitate li mene, te žene doista postoje. U Turskoj je knjigu pročitalo više od 150 tisuća ljudi, a u Njemačkoj više od pet tisuća. Stoga je nemoguće da netko o kome je čitao toliki broj ljudi ne postoji", kazala je autorica.

Naslov se odnosi na jednu suru u Kuranu u kojoj se kaže: "Bojite se žena koje pušu u čvorove, bojite se njihove čarolije". To je poruka te knjige, kazala je Temelkuran.

Temelkuran je u Zagrebu već gostovala u listopadu 2013. u sklopu književnog festivala Europea u Dvorištu, koji također organizira Naklada Ljevak. Tada je predstavila hrvatski prijevod svoje knjige "Planina boli: s onu stranu tursko-armenskog sukoba" o armensko-turskim odnosima.

Blijeda granica između književnosti i života

Rođena 1973. u Izmiru u ljevičarskoj obitelji, Temelkuran je diplomirana pravnica koja je novinarsku karijeru počela sa samo 19 godina u dominantno muškoj medijskoj industriji Ankare.

U svojim istraživačkim publicističkim radovima, koji su je od tada do danas odveli u ratne zone južnog Libanona i Iraka, bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta, pritisaka na novinare, te pitanja političkih zatvorenika, a zbog svog je aktivizma u jednom razdoblju života čak bila ostala bez posla.

Dvaput je proglašena najčitanijom političkom komentatoricom u Turskoj a popularnost u domovini i šire donijelo joj je istraživačko novinarstvo. Radila je kao kolumnistica u turskim dnevnim listovima Milliyet i Haberturk te kao voditeljica na Haberturk televiziji, a redovito objavljuje i u inozemnim tiskovinama, poput britanskog Guardiana, francuskog Le Monde Diplomatiquea i drugih.

Temelkuran je istaknula kako uopće ne zna kako izgleda život bez pisanja.

"Pišem oduvijek – od kad sam bila dijete, a ozbiljnije sam počela pisati već sa 16 godina, kada sam prvi puta objavljena. Stoga je granica između života i književnosti za mene vrlo blijeda, između to dvoje za mene nema razlike", kazala je.

Objavila je dosad trinaest knjiga, od čega tri knjige pjesama u prozi, tri romana i tri publicistička djela, te niz knjiga novinskih kolumni. U Turskoj joj je upravo objavljen roman u kojemu se bavi borbom između dobra i zla i time kako te moralne kategorije reagiraju u "izazovnim vremenima".

Knjige su joj prevedene na brojne jezike, a na hrvatskom joj je nedavno izašao i prijevod njezina prvog romana "Zvuk banana" iz 2006., knjige o Hezbollahu u prijevodu Jane Bušić i izdanju nakladnika Hena com. Dobitnica brojnih nagrada, među kojima i nagrade Pen for Peace te nagrade za turskog novinara godine, Temelkuran je 1996. novinarkom godine proglašena i u Njemačkoj.

Povezanost književnosti i života bila je tema i tribine "Ritam zločina" održanoj ranije u petak, na kojoj je Temelkuran sudjelovala u raspravio o povezanosti kriminala i stvarnosti, te same literature.

Sudionici tribine, koju je moderirao urednik Kristijan Vujičić, bili su još filozofkinja Nadežda Čačinović i sociolog Darko Polšek, a složili su se da je čitanje jedan od načina širenja liberalne misli, da podiže razinu socijalnog kapitala, pa time i razinu tolerancije.

Polšek je istaknuo kako danas, unatoč rastu popularnosti krimića i sve veće pozornosti na nasilje, kriminal statistički gledano pada. Čačinović je govorila o povezanosti kriminala i politike, istaknuvši kako je kriminal odraz društva, a "ako se nešto može provesti bez kazne, događat će se".

Temelkuran je iznijela svoje stavove o "nevidljivim zločinima" kojima su žene svakodnevno izvrgnute. Žene su prisiljene same sebe doživjeti manje vrijednima nego što jesu, smatra Temelkuran. "Kad jednog dana društvo bude na višoj razini, nevidljivi će zločini postati vidljivi, poručila je.

Njezino je gostovanje dio programa ZBF-a, koji od 18. do 24. svibnja u ukupno četrdesetak događanja okuplja u domaćinu festivala Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) tridesetak istaknutih domaćih i inozemnih gostiju.

Najbolji domaći krimići "Valcer protiv Eintrachta" i "Božji gnjev"

ZAGREB, 22. svibnja 2015. - Najboljim domaćim krimićem po izboru publike proglašen je u petak na Zagreb Book Festivalu roman "Valcer protiv Eintrachta" autora Hrvoja Šalkovića, a roman Josipa Mlakića "Božji gnjev" proglašen je najboljim krimi romanom po izboru žirija.

Za nagradu vrijednu 75 tisuća kuna Šalković je odabran online glasovanjem među osam romana objavljenih u proteklih godinu dana u sklopu biblioteke Balkan Noir.

Biblioteku koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora pokrenuo je prošlog ljeta 24sata u suradnji s nekoliko velikih izdavača, Algoritmom, Nakladom Ljevak, V.B.Z.-om, Frakturom i Mozaikom knjiga. Nagradu su osigurali tvrtka Podravka i Styria.

Pobjednika je na posebnoj svečanosti u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) u Muzeju za umjetnost i obrt proglasila Marinka Akrap iz Podravke, koja je istaknula kako joj je iznimno drago što dolazi iz tvrtke koja i u teškim vremenima nastavlja cijeniti i podržavati kulturu.

Roman "Valcer protiv Eintrachta", objavljen u izdanju Naklade Ljevak, kriminalistički je roman i napeta utrka s vremenom u lovu na psihopatskog ubojicu koji počinje u Zagrebu, a završava u egzotičnom Phuketu.

Hrvoje Šalković (1973.) dosad je objavio osam romana i dvije zbirke kratkih priča. Dobitnik je književne nagrade "VBZ 2006.", te finalist književne nagrade "Kiklop 2007.".

Šalković je istaknuo kako mu je to druga nagrada dosad, a "napisao sam ukupno deset knjiga". "Prva je bila nagrada žirija, no ova je nagrada publike, što mi je posebna čast i to zato što su uz mene u konkurenciji bili doista snažni autori", kazao je.

Josip Mlakić (1964.) nagrađivani je bosanskohercegovački pisac, autor niza romana i zbirki kratkih priča, te filmskih scenarija. Roman "Božji gnjev" objavio je nakladnik Fraktura a riječ je o kombinaciji ratne drame i kriminalističke priče ispričane introspektivnim književnim jezikom.

Nagradu vrijednu 20 tisuća kuna Mlakiću je uručio zamjenik glavnog urednika 24sata Alen Galović, koji je kazao kako je riječ o "izuzetnom piscu i izuzetno dragom čovjeku kojemu je nagradu donio fenomenalan roman".

Za nagrade su se još natjecali romani "Pouzdan izvor" Merite Arslani, "Mima i kvadratura duga" Želimira Periša, "Vršenje dužnosti" Emira Imamovića Pirkea, "Crveno pile" Pavla Pavličića, "Devet" Andreja Nikolaidisa i "Propali kongres" Gorana Tribusona.

O biblioteci je uoči proglašenja u razgovoru s urednikom i književnikom Ivanom Sršenom govorio istaknuti noirovski" autor Pavao Pavličić, koji je kazao kako je riječ o inicijativi koja obogaćuje hrvatsku književnost.

"Ta biblioteka pokazuje da imamo dobre pisce koji mogu i znaju pisati krimiće", kazao je Pavličić.

Izvor: HINA

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!