Uglavnom čitamo navečer, a stručnu literaturu pronalazimo na društvenim mrežama

Foto: MojPosao

Ako je vjerovati jednom od najslavnijih komičara prve polovice dvadesetog stoljeća Grouchu Marxu, uz psa, “knjiga je najbolji čovjekov prijatelj“. Uz kvalitetno štivo istovremeno odmaramo i punimo baterije, kratimo vrijeme na godišnjem odmoru te barem nakratko bježimo od užurbane svakodnevice i problema kojima smo okruženi.

Također, uz stručnu literaturu razvijamo profesionalne vještine i kompetencije što u konačnici nerijetko rezultira boljim poslovnim rezultatima, većim zadovoljstvom onime što radimo, a gdjekad i rastom plaće ili napredovanjem unutar tvrtke.

Međutim, koliko doista čitamo? Imamo li omiljeno doba u danu za opuštanje uz knjigu? I pratimo li, i na koji način, profesionalnu literaturu vezanu uz naš posao? Sve to istražio je portal MojPosao u suradnji s EduCentrom na gotovo 2.000 ispitanika.

Svaki četvrti građanin pročita jednu knjigu mjesečno

Prema rezultatima istraživanja, svaki četvrti ispitanik (27%) pročitao je više od 10 knjiga u proteklih godinu dana*.

*Ovdje treba spomenuti da su veći interes za sudjelovanjem u istraživanju imali ispitanici koje ova tematika zanima, te su realne brojke vjerojatno niže.

Podjednak broj ljudi (24%) je u navedenom razdoblju pročitao knjigu do dvije, svaka peta osoba (20%) je prelistala 4 do 5 naslova, dok je 13% građana pod ruku" uzelo između 6 i 10 knjiga.

Otprilike 16% osoba unazad godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu.

Mladi sve manje čitaju

Svaki četvrti muškarac (24%) tvrdi kako uopće ne čita knjige, dok isto priznaje svega 10% žena.

Zabrinjavajuća je činjenica da se mlađi ispitanici puno rjeđe "druže" s knjigom od starijih sudionika istraživanja.

Naime, svaka četvrta osoba u dobi do 25 godina u posljednjih godinu dana nije pročitala niti jednu knjigu, dok se isto može reći za svega 8% ispitanika starijih od 41 godine.

Razlike primjećujemo i na temelju stručne spreme, pa tako ispitanici s visokom stručnom spremom imaju izraženiju naviku čitanja nego oni sa srednjom i nižom.

Najradije čitamo navečer

Na pitanje kada najčešće čitaju, dvije trećine ispitanika ističe kako se uz knjigu opuštaju navečer. Popodne čita 25% ljudi, dok je jutarnjih čitača relativno malo, svega 10%.

Također, trećina redovitih čitalaca ističe kako tijekom ljetnih mjeseci više vremena provodi uz knjigu nego što je to slučaj u ostatku godine.

Unatoč digitalnom razvoju, knjige se i dalje u najvećoj mjeri kupuju u papirnatom izdanju (62%) ili pak posuđuju u knjižnici (59%). To i ne čudi, obzirom da mlađa populacija u manjoj mjeri čita od starije, a upravo su oni digitalno pismeniji. Knjige u digitalnom formatu kupuje 14% ispitanika, a 38% čita besplatne knjige na internetu.

Stručnu literaturu pronalazimo i na društvenim mrežama

Za razliku od beletristike i publicistike, stručnu literaturu ispitanici čitaju nešto češće.

Svaki četvrti ispitanik (23%) svakodnevno konzumira sadržaj vezan uz posao kojim se bave, dok 28% ispitanika takvu vrstu sadržaja prati na tjednoj bazi.

S druge strane, 14% zaposlenih uopće ne čita literaturu koja ima doticaja s njihovim poslom.

Zanimljivo je da profesionalnu literaturu najčešće pronalazimo na društvenim mrežama (56%), iza kojih slijedi YouTube (50%) i široki i specijalizirani news portali (45%). Edukativne portale prati 35% ispitanika, blogove 31%, dok 29% ispitanika edukacije pronalazi na specijaliziranim portalima kao što je primjerice Stack overflow.

Međutim, za vrijeme godišnjih odmora profesionalnu literaturu ostavljamo po strani.

Naime, trećina ljudi (34%) tijekom odmora u potpunosti izbjegava stručnu literaturu, 39% ljudi takve sadržaje čita samo ako je riječ o nečemu doista zanimljivom, dok svega 6% ljudi tijekom stručnu literaturu tada prati i više nego u ostatku godine.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na gotovo 2.000 ispitanika, od kojih su 69% žene, a 31% muškarci. Najviše ispitanika, njih 30% ima između 30 i 40 godina, 29% ih je starije od 41 godinu, a 24% mlađe od 25 godina. Najviše ispitanika, 47% ima srednju stručnu spremu, a 33% visoku stručnu spremu.

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni!